Općina Breznica jedna je od 28 jedinica lokalne samouprave koje ulaze u sastav Varaždinske županije. Nalazi se u njenom rubnom, južnom dijelu, te graniči sa sjeverne strane s općinama Breznički Hum i Visoko, sa zapadne strane s Krapinsko-zagorskom županijom, s istočne strane s Koprivničko-križevačkom županijom i s južne strane sa Zagrebačkom županijom. Sjedište Općine je naselje Bisag. S površinom od 34,06 km² Općina Breznica jedna je od manjih općina u Varaždinskoj županiji.
Područje Općine je gotovo u cijelosti brežuljkasto, a izgrađeno je od zagorskih brežuljaka istočno (Slaščina) i zapadno (Gliboko) od rijeke Lonje. U središnjem dijelu Općine nalazi se nizina rijeke Lonje prema kojoj se pružaju doline manjih potoka pritoka Lonje: Breznica, Sitinec i Presečno.
Općinom prolazi važan prometni pravac, autocesta Budimpešta-Varaždin-Zagreb-Rijeka, koja je od međunarodnog značaja, a u ovom dijelu svoje trase prolazi paralelno uz postojeću državnu cestu Zagreb-Varaždin. Priključak na autocestu ostvaren je preko čvorišta u Brezničkom Humu.
Na području Općine nalazi se 10 naselja: Bisag, Borenec, Breznica, Čret Bisaški, Drašković, Jales Breznički, Jarek Bisaški, Mirkovec Breznički, Podvorec i Tkalec. Po popisu stanovništva iz 2011. godine Općina ima 2.200 stanovnika, uz stalni pad broja stanovnika u posljednjih 40 godina. Najveće naselje na području Općine je Breznica, s 814 stanovnika.
Ekonomske aktivnosti na području Općine odvijaju se u obliku malog i srednjeg poduzetništva te poljoprivrede. U Općini postoje dvije značajnije gospodarske zone za proizvodne i ostale poslovne djelatnosti, većim djelom izgrađena zona u naselju Breznica te neizgrađena gospodarska zona u naselju Bisag. Poljoprivredno zemljište uglavnom je u privatnom vlasništvu, a karakterizira ga velika rascjepkanost i usitnjenost posjeda, gdje se polja, voćnjaci i vinogradi isprepliću s livadama i šumarcima. Na području Općine postoji i nekoliko peradarskih farmi te farma teladi.
Trećina površine Općine pokrivena je šumom, pretežito šumama kitnjaka, običnog graba, crne johe, bukve i pitomog kestena. Veće šumske površine nalaze se na istoku i jugu Općine, a u ostalom dijelu Općine zastupljene su manje šumske površine i šumarci isprepleteni s livadama i obradivim površinama. Većina šumskih površina u privatnom je vlasništvu, a kao i poljoprivredno zemljište, karakterizira ih velika rascjepkanost i usitnjenost posjeda.
Lov i lovno gospodarstvo na ovom području čine relevantnu djelatnost koja svojim ukupnim sadržajem participira u razvoju ovog kraja. Lovište Breznica i lovište Bisag pokrivaju većinu površine Općine, a se u njima uzgajaju srna, obični zec, fazan i trčka skvržulja. Na području Općine djeluju lovačka društva “Vidra” Breznica i “Srndać” Bisag.
Osnovno obrazovanje na području Općine odvija se u Osnovnoj školi Breznički Hum u Općini Breznički Hum za učenike iz naselja Breznica, te Osnovnoj školi Bisag za učenike iz svih ostalih naselja Općine. Osnovnu školu u Bisagu osnovao je grof Karlo Drašković još 1847. godine, a nastava se u današnjoj zgradi izvodi od 1975. godine. Osnovnu školu Bisag danas pohađa oko 130 djece u 8 razrednih odjela. Za potrebe predškolskog obrazovanja djece na području Općine gradi se vrtić u naselju Bisag.
U naselju Bisag nalazi se stari dvorac Bisag, danas u ruševnom stanju. Dvorac Bisag bio je četverokutnog oblika s cilindričnim kulama na uglovima te opkoljen jarkom koji se vidi i danas. Sagrađen je vjerojatno sredinom 14. stoljeća, a u 15. stoljeću dolazi u vlasništvo plemičke obitelji Bisaški, po kojima nosi i ime. U 19. stoljeću dvorac prelazi u vlasništvo grofova Draškovića Trakošćanskih, po kojima dobiva ime i susjedno naselje Drašković. Zbog dugova dvorac krajem 19. stoljeća preuzima mađarska banka. Dvorac nakon toga propada, a 1943. teško je stradao u požaru. Danas je dvorac Bisag u ruševnom stanju i zapušten, iako je spomenik nulte kategorije. Sve što je ostalo od dvorca su s ostaci dvije kule i kapele Sv. Florijana u kojoj se očuvalo nekoliko zidnih slika, te nekoliko gospodarskih građevina.
Župna crkva Sv. Marije Magdalene u Bisagu izgrađena je u 18. stoljeću. Pretpostavlja se da je povijesno u vezi s burgom Bisag, ali se ne spominje u popisu župa iz 1334. godine. Crkva se uklapa u niz sakralne arhitekture sjeverozapadne Hrvatske koje konačni oblik dobivaju u kasnobaroknom – klasicističkom razdoblju. Današnji izgled crkva je dobila 1827. godine, kao jednobrodna građevina u kojoj su prikriveni dijelovi starije građevine te dograđena sakristija u južnom dijelu. Crkva Sv. Marije Magdalene u Bisagu je preventivno zaštićen spomenik kulture. Uz crkvu u Bisagu na području Općine nalazi se više manjih sakralnih objekata, kapelica i raspela.
